NARUČIVANJE   LISTE ČEKANJA

Nesanica

29.9.2009

Odlazak na počinak za mnoge ljude je prava mora. Iz noći u noć, dugo se prevrću po krevetu, a  san im ne dolazi na oči. Neki  utonu u san brzo, ali se probude usred noći i ne uspijevaju ponovno zaspati, već po glavi premeću najrazličitije turobne misli. Nesanica mori naročito starije ljude i žene.
Poremećaji spavanja vrlo su čest problem i ubrajaju se u najčešće psihosomatske tegobe današnjice. Dovoljno kvalitetnog sna za naše tijelo i psihu neophodno je isto kao i uzimanje vode i hrane.  
Najčešći poremećaj spavanja  je nesanica. Nesanica ne samo da je neugodna, nego je i vrlo opasna jer  dovodi do iscrpljenosti, frustriranosti, depresije i drugih psihičkih poremećaja.
Stručnjaci ističu kao san ima svoju arhitekturu i strukturu.I doista, neki ljudi sa problemom sna imaju poremećeno usnivanje , neki  spavaju isprekidano, a neki s vrlo brzo bude. Naravno da svi ti problemi u konačnici rezultiraju lošim i nekvalitetnim snom i problemima umora i neugodnog osjećaja iscrpljenosti i pospanosti.  
Na poremećaj spavanja  može ukazivati i sasvim naoko marginalan osjećaj trnaca u nogama i neodoljiva potreba za pomicanjem nogu, posebno nakon što se legne u krevet. Vrlo glasno hrkanje i izrazito nemirno spavanje također upozoravaju na ozbiljnije probleme sa snom na koje treba obratiti pažnju.
Jedan od poremećaja spavanje je apnea – prestanak disanja tijekom spavanja koji može trajati od 10 do 30 sekundi, nakon čega čovjek panično počne hvatati zrak. Spavač nije svjestan zastoja u disanju koji se mogu ponavljati tijekom cijele noći i ne zna zašto se budi iscrpljen, suhih usta, s osjećajem mamurluka i glavoboljom.  Apneu je moguće liječiti, pa ako prepoznate  taj problem kod sebe, obratite se liječniku.

Osim dovoljno sati spavanja, važna je i kvaliteta sna. San ima vrlo složenu strukturu, čiji poremećaj dovodi do kroničnog umora, ali može dovesti i do čitavog niza fizičkih i psihičkih oboljenja.
Najčešći psihički poremećaji koji su povezani s lošim spavanjem su: anksiozni poremećaji, depresija, opsesivno kompulzivni poremećaj i drugo. Veza između sna i psihičkih poremećaja je obostrana, to jest pomanjkanje sna može s vremenom prouzročiti neke psihičke poremećaje i bolesti. Isto tako psihički poremećaj može dovesti do poremećaja spavanja. Primjerice,  depresivne osobe teško mogu zaspati, noću se često bude i ne mogu ponovno usnuti. Posebno su neugodna ranojutarnja buđenja pod opterećenjem velikih briga. Kod nekih depresivnih bolesnika pojavljuje se i prekomjerna potreba za spavanjem. Osobe koje pate od anksioznih poremećaja mogu imati problema sa spavanjem zbog tjeskobe, prisilnih misli, opsesivnog osjećaja brige i nemogućnosti opuštanja.
Poremećaje spavanja mogu prouzročiti neurološke bolesti bilo zbog oštećenja dijelova mozga koji upravljaju spavanjem ili posredno zbog bolova.
Na san mogu utjecati i neki  lijekovi, kao što su antidepresivi, lijekovi za regulaciju povišenog krvnog tlaka, diuretici, antibiotici, lijekovi za regulaciju srčanog ritma i drugi.

Neki savjeti za pobjeđivanje nesanice

Nije uvijek potrebno zatražiti pomoć psihijatra kod poremećaja spavanja, niti gutati tablete za spavanje. U mnogim slučajevima pomoći si možemo i sami uvođenjem nekih promjena u našoj svakodnevnici. 

Ponajprije treba osigurati dobre uvjete za spavanje. Provjerite da li vam krevet i madrac odgovaraju, te ih zamijenite ako su neudobni, premekani ili pretvrdi. Za dobar san presudna je kvaliteta madraca i podnice, stoga pri izboru treba biti vrlo pažljiv i isplati se malo dublje posegnuti u džep.  Soba bi trebala biti izolirana od buke i svjetla. U tu svrhu, ako nemamo drugog izbora, možemo se poslužiti čepićima za uši i maskom za oči.
Također, važan je dobar položaj kreveta u prostoriji. Ako su vaši pogledi na život takvi da vjerujete u nešto više od materijalno opipljivog, možete pozvati radiestezista da pregleda vašu spavaću sobu i sugerira vam koje bi mjesto za krevet bilo najpovoljnije.
Za postizanje dobrog sna potrebno je promijeniti neke  nezdrave navike. Poželjno je odreći se  kave, nikotina, gaziranih pića,  nezdrave hrane. Bilo bi dobro uvesti svakodnevno vježbanje, šetanje, te postići rutinu od sedam do osam sati spavanja noću.

Mnoga znanstvena istraživanja potvrđuju da je od presudne važnosti za neometan san da se odlazi na počinak i ustaje uvijek u isto vrijeme. Prije spavanja dobro se opuštati u kupki s toplom vodom.Ukoliko nam misli glavom šibaju brzinom svjetlosti, možemo si pomoći tako da ih zapišemo i onda odlučimo staviti ih «sa strane». Također, važno je krevet upotrebljavati samo za spavanje, a ne za gledanje televizije, blagovanje, telefoniranje i odrađivanje zaostalih poslovnih zadataka.San će biti puno mirniji ako ne jedemo neposredno prije odlaska na spavanje. Najbolje je jesti nekoliko sati prije spavanja i piti tople napitke.  Prije odlaska na počinak dnevne stresne aktivnosti treba zamijeniti opuštajućima. Neka od tehnika relaksacije  biti će od neizmjerne pomoći.

 


  



Psihijatrijska bolnica Rab koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se", čime se slažete sa korištenjem kolačića. Slažem se