Ideja o izgradnji bolnice za osobe s duševnim smetnjama na našem području započela je prije više od 50 godina. Unatrag desetak godina i u RH zaživio je projekt "Psihijatrija u zajednici". Razlog tome je moderniji koncept prihvaćanja i liječenja osoba s duševnim smetnjama. Ponuđeno je više opcija deinstitucionalizacije. Nakon akutnog liječenja, ukoliko se radi o osobi s težim psihičkim problemima i nemogućnošću samostalnog funkcioniranja, predviđen je vaninstitucionalni oblik smještaja u udomiteljske obitelji i u socijalno-zdravstvene ustanove. Primjetan je porast smještaja kroničnih duševnih bolesnika u iste, kao i relativno malen postotak onih koji se rehospitaliziraju. Broj udomiteljskih obitelji u RH je relativno malen, a upitno je koliko socijalno-zdravstvena ustanova pretpostavlja samo oblik transinstitucionalizacije. Proces deinstitucionalizacije, kao i svaki proces koji se razvija, pokazao je da nije savršen. Pregledom svjetskih iskustava i literature primjećuju se dobre i manje dobre strane procesa deinstitucionalizacije. U dobre strane mogu se ubrojiti smanjenje broja bolesnika u psihijatrijskim ustanovama, smanjenje troškova liječenja, uključenje bolesnika u zajednicu i poboljšanje psihičkog zdravlja. Kao manje dobre strane izdvajaju se porast broja beskućnika s psihičkim poremećajem, transinstitucionalizacija u sociomedicinske ustanove s ograničenim mogućnostima stručne skrbi za osobe s duševnim smetnjama, porast kriminaliteta u okviru kojega su duševni bolesnici puno češće žrtve nego počinitelji različitih oblika nasilja, nastavak stigmatizacije i jačanje predrasuda, porast rehospitalizacije i to rjeđe dugotrajne, ali zato značajno učestalije kratkotrajne hospitalizacije, smanjena mogućnost nadzora ponašanja uključujući i nasilno ponašanje, te povećana stopa suicida.

Paralelno s razvojem procesa deinstitucionalizacije koji smještajno može zadovoljiti potrebe psihijatrijskih bolesnika, ali u ovom trenutku ne i pružiti odgovarajuću stručno-medicinsku potporu, u Psihijatrijskoj bolnici Rab razmišlja se o uvođenju takozvanih ACTT timova (Assertive Community Treatment Team) koji će biti stručno osposobljeni za intenzivan tretman i potporu bolesnicima u zajednici, s ciljem prevencije nepotrebnih hospitalizacija i redukcije trajanja hospitalizacije. Zadatak tima bit će povećati kvalitetu života psihijatrijskog bolesnika u zajednici, osnažiti njihovu rehabilitaciju, promovirati pozitivne obiteljske i socijalne interakcije kako bi se ublažile ranije navedene manje dobre strane procesa deinstitucionalizacije, te ublažila ili spriječila dodatna stigmatizacija psihijatrijskih bolesnika u zajednici.