.jpg)
.jpg)
Suočavanje s pandemijom - savjeti uglednog psihijatra Davida Spiegela
20.3.2020
Osjećate se napeto
zbog korona virusa? Ugledni psihijatar nudi vam nekoliko savjeta
Koronavirus koji je službeno izazvao pandemiju predstavlja jedinstveni izazov našem svakodnevnom mentalnom zdravlju. Ovaj
izazov nadilazi brigu o brzini vladinog reagiranja, rastući stupanj smrtnosti i
neizvjesnosti po pitanju budućnosti. Mnogi naši mehanizmi suočavanja sa
stresom, kao što su planiranje unaprijed ili sastajanje radi društvenih
interakcija, sada nestaju. Ovo su riječi Davida Spiegela, ravnatelja Centra za stres
i zdravlje Stanford, čiji intervju prenosimo.
Možete li objasniti kako jedinstveni izazovi suočavanja s
ovim specifičnim događajem utječu na ljude?
Iako je jedan od naših uobičajenih načina za suočavanje s
problemom planiranje korak po korak kako se nositi s njim, zbog različitih
nepoznanica vezano za budućnost postalo je vrlo teško planirati unaprijed.U slučaju korona virusa, teško je biti siguran što će se
slijedeće dogoditi. Upitne su i stvari koje uzimamo zdravo za gotovo, kao npr.
sposobnost da idemo na posao ili u školu. Nismo sigurni možemo li putovati ili
planirati društvene događaje. Ljudi imaju i ekonomskih briga vezano za
budućnost njihovih zaposlenja i prihoda, a da ne spominjemo tek brige vezano za
zdravlje i zabrinutost za oboljele. Na gotovo svim poljima stvara se određena
napetost. Nadalje, u određenoj mjeri oduzeta nam je i socijalna
podrška koja predstavlja jednu od glavnih metoda suočavanja. Ne možemo se
sastati na velikim događajima kao što su npr. sportski događaji, niti se
grliti. Zbog svega navedenog možemo osjećati veliku prijetnju, te može biti
zaista teško ne okupirati se ovom tematikom.
Možete li objasniti kako naši umovi rade dok se suočavamo
s ovim nesigurnostima i promjenama u svakodnevnima životima?
Osjećaj nemira može pogoršati anksioznost i depresiju.
Ljudi imaju poteškoća kupiti toaletni papir, nabavka namirnica u trgovinama
može predstavljati izazov. Amerikanci nisu naučeni na ograničene izvore.Dio problema može biti što imamo dva fundamentalna načina
razmišljanja.Prvi način ne zahtijeva mnogo razmišljanja i ne troši
puno energije. Koristimo ga da odradimo dan, obavimo neke rutinske zadatke, kao
što je npr. ustajanje ujutro i odlazak na posao. Ali kad se većina takve dnevne
rutine dovede u pitanje, aktivira se drugi način. Ova druga metoda zahtijeva puno više razmišljanja i
energije. Uključuje procjenjivanje novih situacija i donošenje izbora. Mi imamo
ograničenije kapacitete za ovakvu vrstu razmišljanja. Lakše se umaramo. Budući
da je u ovom specifičnom trenutku većina rutine nestala, teško je riješiti bilo
kakav problem, a kamoli sve probleme.
Što uzrokuje ovaj osjećaj anksioznosti, i koje metode
suočavanja možemo koristiti da ju zadržimo pod kontrolom?
To može biti izazov budući da nam neke od uobičajenih
metoda nisu dostupne, pa je važno učiniti što možete. Održavajte rutinu što je
moguće više, i definitivno nastavite činiti one stvari koje ste i inače čini da
ostanete zdravi – kad god možete. Pokušajte se naspavati, vježbajte, ne
pretjerujte s hranom ali nemojte niti jesti manje nego vam je potrebno.Mediji ne pomažu uvijek, konstantno iskačući s vijestima
i tjerajući naše tijelo na stresnu reakciju što uzrokuje lupanje srca.
Pokušajte ograničiti izloženost medijima. Ljudi koji dnevno dva i više sata
gledaju vijesti u goroj su poziciji. Preuzmite kontrolu nad unosom informacija.
A što kad to nije dovoljno, i čini se da anksioznost
izlazi van kontrole? Koja druga metoda suočavanja može pomoći?
Pokušajte odvojiti vrijeme za aktivnosti koje vas
umiruju, kao što su bilo koja vrsta tjelovježbe, meditacija ili usmjerena
svjesnost. Iskušajte tehnike dubokog disanja ili se jednostavno prošećite u
prirodi. Uzmite vremena za sebe, pročitajte knjigu, napišite pjesmu, slušajte
glazbu. To pomaže staviti stresore u određenu perspektivu.Skloni smo tjelesno reagirati na stres. Mišići nam se
napinju. Ubrzano dišemo. Raste nam krvni tlak. Pokušajte prekinuti krug
psihološkog i tjelesnog pobuđivanja.S jedne strane nije loše obratiti na pozornost kako se
vaše tijelo osjeća, provjeriti postoje li znakovi korona virusa poput groznice,
kašlja i kratkoće daha. Važno je samo prisjetiti se da, koliko god to bilo loše,
u većini ćete se slučajeva oporaviti. Često govorim svojim pacijentima da
koriste svoja pohranjena sjećanja i maštanja da se umire. To čini dobro i nama
i našem tijelu.
https://scopeblog.stanford.edu/2020/03/16/feeling-anxious-about-the-coronavirus-a-stanford-psychiatrist-offers-tips/