Kako možemo smanjiti doživljaj emocionalne uznemirenosti

24.3.2020

Kako reagiramo kad smo emocionalno uznemireni?  

Načini reagiranja, razmišljanja, emocionalnog doživljavanja i ponašanja  bitno se razlikuju od pojedinca do pojedinca. Ovisni su o nekim naslijeđenim osobinama (temperament) nekim naučenim karakteristikama (karakter), ali i o našem prethodnom iskustvu. Bez obzira što se jedan pojedinac bolje nosi sa situacijama a drugi slabije, krizne situacije s visokim intenzitetom neizvjesnosti, u pravilu, najčešće dovode do stresnih, anksioznih i depresivnih reakcija. Simptomi ovih reakcija često se preklapaju.

Kako možemo smanjiti doživljaj emocionalne uznemirenosti?


1. Ostanite informirani 

Koristite se samo pouzdanim izvorima informacija koje će vam omogućiti poduzimanje odgovarajućih koraka za očuvanje zdravlja i rješavanja neizvjesnosti. Točne i pouzdane preporuke u vezi s prevencijom bolesti,  brizi o sebi i obitelji,  kao i ostale korisne upute najbolje je pronaći na službenim stranicama 


2. Ne pretjerujte s informacijama i ne nasjedajte dezinformacijama

Za pouzdanu informiranost nije potrebno pratiti vijesti non-stop. Sasvim je dovoljno pratiti službene konferencije Nacionalnog stožera. Praćenje vijesti non-stop može preokupirati vaše mentalno funkcioniranje. Na taj način brojne druge stvari važne za funkcioniranje vaše obitelji možete smetnuti s uma. Isto tako, ne vjerujte različitim dezinformacijama koje se pojavljuju na društvenim mrežama. Ne surfajte internetom stalno u potrazi za novim informacijama.


3. Što je važno?
  • Važno se pridržavati uputa o dobrim higijenskim navikama i preventivnim mjerama
  • Izbjegavajte bliske kontakte (virusi se šire uglavnom od osobe do osobe kašljanjem i kihanjem ljudi koji su već inficirani) 
  • Pokrijte nos i usta maramicom ili rukavom prilikom kašljanja ili kihanja i odložite maramicu nakon upotrebe. Ako maramice nisu dostupne koristite lakat, svakako ne ruke.  
  • Izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa ili usta. Virusi se mogu širiti i  na taj način. 
  • Redovito perite ruke sapunom i toplom vodom najmanje 30 sekundi. Ako sapun i voda nisu dostupni, koristite sredstva za dezinficiranje na bazi alkohola  
  • Obvezno operite ruke nakon povratka kući s javnih mjesta. 
  • Očistite površine koje se često dodiruju s dezinficijensom
  • Ako se razbolite, ostanite kući, obavijestite kolege na poslu 
  • Jedite uravnoteženo, dovoljno spavajte
  • Bavite se laganom tjelovježbom koja može pomoći i u redukciji stresa  
  • Pružite dodatnu podršku osobama s povećanim rizikom (starije osobe, osobe s kroničnim bolestima, osobe sa psihičkim bolestima) 
  • Pridržavajte se svoje uobičajene dnevne rutine u mjeri u kojoj je to moguće. Kreirajte zajedno novu rutinu prilagođenu novim uvjetima
  • Usredotočite se na pozitivne aspekte vašeg života i stvari koje možete kontrolirati. 
  • Potražite socijalnu podršku - članova obitelji i/ili prijatelja i održavajte društvene veze putem elektronskih komunikacija. 
  • Bavite se tjelesnom aktivnošću i drugim ugodnim aktivnostima 
  • Ako se vi ili član obitelji osjećate emocionalno prenapregnuti, potražite podršku telefonom od svog liječnika ili pozivom na brojeve za psihosocijalnu pomoć

4. Što roditelji trebaju znati? 
  • Ponašanje roditelja ima veliki utjecaj na ponašanje djece
  • Djeca se također trebaju pridržavati uputa o higijeni i prevenciji bolesti. Budite im primjer ponašanja koje promiče zdravlje i zdravstvene navike. Npr. ruke se mogu prati u dužini određene brojalice ili pjesmice kako bi pranje trajalo dovoljno dugo.
  • Držite djecu informiranima na način na koji djeca mogu to razumjeti
  • Objasnite im da društvene mreže, blogovi, postovi i sl. nisu pouzdani izvori informacija
  • Objasnite svrhu ostajanja kod kuće na način koji odgovara njihovoj dobi i mogućnosti razumijevanja. 
  • Stvorite okruženje u kojem će se djeca osjećati ugodno u restriktivnim uvjetima
  • Iskreno komunicirajte s njima, neka razgovori budu smireni i ugodni
  • Dopustite im da izražavaju svoju zabrinutost i postavljaju pitanja
  • Podsjetite ih da su  boravak u kući i restriktivne mjere privremene 
  • Promičite kod djece osjećaj  altruizma  objašnjavajući da ostajanjem u kući pomažu sebi, svojoj obitelji, ali i svojim prijateljima i drugim obiteljima u zajednici 
  • Napomenite djeci da svi bolesni dobivaju odgovarajuću medicinsku i drugu pomoć 
  • Često razgovarajte  s djecom kako biste prevenirali nastajanje nesigurnosti i strahova 
  • Ukoliko je potrebno, ograničite ili pomno nadgledajte korištenje društvenih medija, posebice  ukoliko su oni izvor potencijalne zbrke, brige i straha. 
  • Otklonite stigmatizirajuće izraze. Koristite izraz oboljeli umjesto zaraženi budući da smanjuju stigmu 
  • Educirajte cijelu obitelj o dobrim zdravstvenim navikama. 
  • Razgovarajte o tome što svaki član obitelji može učiniti kako bi pomogao drugima izvan uže obitelji. 
  • Ako primijetite znakove tjeskobe, depresivnosti, uznemirenosti, promjene u apetitu, promjene u ritmovima spavanja, razdražljivost, strah, povučenost ili sl., obratite se stručnjacima za mentalno zdravlje 
  • Iskoristite prednosti psihosocijalne pomoći telefonom ili internetom

5. Što još možemo učiniti?

  • Ukoliko od ranije imate probleme sa psihičkim zdravljem, svakako telefonom kontaktirajte svojeg liječnika
  • Uzimajte redovito propisanu terapiju. Ako mislite da su potrebne neke promjene u terapiji OBVEZNO kontaktirajte svojeg psihijatra, ne radite ništa na svoju ruku 
  • Pokušajte razgovarati o svojim osjećajima s prijateljima, članovima obitelji ili zdravstvenim radnicima
  • Isplanirajte što ćete raditi sutra, što će raditi članovi obitelji. Postupanje po planovima može vam pojačati osjećaj kontrole
  • Izradite popis zadataka koje trebate učiniti sutra 
  • Razmislite o podršci prijatelja, vršnjaka, rodbine. Ljudi nam ponekad svojim iskustvima mogu pomoći 
  • Ne pokušavajte učiniti sve odjednom - postavite male ciljeve koje  možete dostići
  • Ne fokusirajte se na stvari koje ne možete promijeniti - usmjerite svoje vrijeme i energiju na stvari koje vam pomažu  da se osjećate bolje
  • Pokušajte ne koristiti alkohol, cigarete, kockanje ili droge za ublažavanje stresa - sve to može doprinijeti lošem mentalnom zdravlju
  • Angažirajte se u nekom obliku pomoći rizičnim skupinama u okviru lokalnog stožera civilne zaštite
  • Iskoristite prednosti psihosocijalne pomoći telefonom ili internetom

ZAPAMTITE,
ŠTO GOD ČINILI, NE ZABORAVITE NA OSNOVNA PRAVILA  ZA PREVENCIJU ŠIRENJA I SUZBIJANJA VIRUSNE INFEKCIJE!!!


 
Literatura i korisne poveznice:

Center for the Study of Traumatic Stress, "Corona virus and emerging infectious disease outbreaks response







  



Psychiatric hospital Rab uses cookies to provide a better user experience. To continue using the website, click on "I agree", agree with the use of cookies. I agree