Program liječenja alkoholizma

11.8.2016

Alkoholizam je bolest koja zbog prekomjerne i dugotrajne uporabe alkoholnih pića dovodi do oštećenja svih organa, kao i biopsihosocijalnih karakteristika osobe.
Problem alkoholizma je kompleksan i višerazinski i tako mu se pristupa i u terapijskom smislu.


U Psihijatrijskoj bolnici Rab provodimo edukativno psihosociodinamski program koji obuhvaća prvu (terapijsku) fazu bolničkog liječenja alkoholizma a na koji se neposredno nastavlja slijedeća, rehabilitacijska fazu liječenja u zajednici kroz redovite ambulantne kontrolne preglede kod nadležnog psihijatra i redovito pohađanje Kluba Liječenih Alkoholičara (KLA) u mjestu stanovanja kroz slijedećih 5 godina.   

Kome je namijenjen:
Program je namijenjen pacijentima sa dijagnosticiranim sindromom ovisnosti o alkoholu sa ili bez akutnih i/ili kroničnih komplikacija alkoholizma, bilo da se radi o pacijentima u kojih je alkoholizam jedina psihijatrijska dijagnoza ili u onih sa komorbiditetima t.j. dualnim dijagnozama, od kojih je to najčešće PTSP, ostale ovisnosti poput ovisnosti o opijatima i kocki, poremećaj ličnosti te afektivni poremećaj. Programom su obuhvaćeni i pacijenti koji nastavljaju liječenje u prisilnom ili dobrovoljnom statusu, kao i pacijenti upućeni po sudskom nalogu zbog provođenja zaštitne mjere obveznog liječenja ovisnosti o alkoholu. Pacijenti starije životne dobi, oni s većim organskim i tjelesnim oštećenjima, slabije pokretni, koji nisu u stanju pratiti dinamiku navedenog programa liječe se po prilagođenom programu.

Cilj programa:
Motivacija, oporavak i osiguravanje dugotrajne apstinencije pacijenata koji su prošli program te njihova rehabilitacija i reintegracija u obitelj, na radno mjesto i u društvo općenito.


Struktura programa: 
  • Klinički dio – rutinska dijagnostička obrada uz internističku, neurološku i psihologijsku obradu zbog procjene stanja t.j. stupnja oštećenja pacijenta;
  • Edukativni dio – svakodnevne pripremne edukacijske grupe uz 3x tjedno grupno-edukacijski dio koji uključuje pismeno i usmeno predstavljanje svakog pacijenta, redovita edukacijska predavanja te završno pismeno i usmeno polaganje ispita; 
  • Psihoterapijski dio – grupni i individualni psihoterapijski rad;
  • Socioterapijski dio – radno-okupaciona terapija u sklopu integrativnog programa prema vlastitim interesima i afinitetima; 
  • Rehabilitacijski dio –  uključuje posjet KLA Rab i komunikaciju s nadležnim KLA;
  • Evaluacijski dio – kontinuirana višerazinska evaluacija kako rada grupa i kompletnog provođenja programa tako i stanja pacijenta kroz ispunjavanje više samoprocjenskih upitnika neposredno po ulazak u program te po njegovom završetku.    

U slučaju komorbiditeta, odnosno istodobno dijagnosticirane druge psihičke bolesti ili druge ovisnosti kod istog pacijenta, prema individualnoj procjeni terapeuta i u dogovoru s terapijskim timom provodi se liječenje oba poremećaja u jednom programu (integrirani pristup), liječenje samo jednog poremećaja (individualni pristup), simultano, istodobno liječenje obje ovisnosti uključujući pacijenta u oba programa istodobno (paralelni pristup) ili nastavak drugog programa nakon završetka prvog programa (sekvencionalni pristup).
U slučaju počinjenog recidiva, u svakom slijedećem liječenju ponavlja se kompletni program liječenja od početka.


Trajanje programa:
Program za liječenje ovisnosti o alkoholizma kod pacijenata koji su se na liječenje javili dragovoljno i dogovorno (na vlastitu inicijativu ili po preporuci obiteljskog liječnika i/ili psihijatra) traje 2-3 mjeseca; određuje se individualno i dogovorno, s obzirom na radne i obiteljske obveze.
Kod pacijenata koji su na liječenje upućeni temeljem sudskog rješenja zbog provođenja zaštitne mjere obveznog liječenja ovisnosti o alkoholu, trajanje liječenja ovisi dijelom o sudskom rješenju, i može trajati dulje od navedenog perioda. 
















































CAGE test za utvrđivanje ovisnosti o alkoholu (česta uporaba u općoj medicini)


CAGE – Cut down, Annoyed, Guilty, Eye-opener


Autor: John Ewing (USA)


1.Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja konzumiranja alkoholnih pića?
2.Jeste li u posljednje vrijeme bili iznervirani pitanjima o vlastitom konzumiranju alkohola te preporukama o prestanku uzimanja alkoholnih pića!
3.Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u svezi s vašim konzumiranjem alkohola?
4.Jeste li pili alkoholna pića rano ujutro kako biste popravili raspoloženje te mogli započeti uobičajeni posao?




Ako osobe srednje dobi odgovore na dva pitanja potvrdno, a mlade osobe na jedno pitanje potvrdno, spadaju u rizičnu skupinu ovisnika o alkoholu. 



  



This website uses the cookies necessary for operation and to ensure that we give you the best experience on our website. By clicking the “Accept” button, scrolling this page, clicking on a link or continuing browsing in any other way, you will agree to our Privacy Policy and Cookie Settings: Privacy Policy | Cookie Settings Accept